Do 2018. godišnji pretovar roba od čak milijun TEU-a!

Bez autora
Mar 16 2010

Trgovačko društvo Luka Rijeka lani je ostvarilo promet od 6,2 milijuna tona suhog tereta, što je 14 posto manje nego 2008., ali dva posto više od planiranog, te promet od 131.000 TEU-a, što je 13 posto manje nego rekordne 2008., ali dva posto više od planiranog. Sveukupni prihod riječke luke i njezine tvrtke kćeri Jadranska vrata iznosio je 197 milijuna kuna u 2009., a biće vrlo zadovoljni ako poslovni rezultati ove godine ostanu na razini inače teške 2009. godine. Riječka luka je u prošlom desetljeću povećala kontejnerski promet od više nego skromnih 7000 TEU-a 1999. godine na 168.000 TEU-a 2008., s time da je s 15.000 TEU-a 2002. kontejnerski promet drastično povećan na 90.000 TEU-a već 2006. Tom povećanju prometa dobrim dijelom doprinijelo je vraćanje kontejnera preko riječkih dokova za tržišta BiH, Srbije te Hrvatske, s obzirom na to da su mnogi naši naručitelji petnaestak godina prije toga robu uvozili preko Kopra, pa im se preko noći nije mijenjao taj pravac dopreme kontejnera.

Do 2018. godišnji pretovar roba od čak milijun TEU-a!Trgovačko društvo Luka Rijeka lani je ostvarilo promet od 6,2 milijuna tona suhog tereta, što je 14 posto manje nego 2008., ali dva posto više od planiranog, te promet od 131.000 TEU-a, što je 13 posto manje nego rekordne 2008., ali dva posto više od planiranog.

Sveukupni prihod riječke luke i njezine tvrtke kćeri Jadranska vrata iznosio je 197 milijuna kuna u 2009., a predsjednik Uprave Denis Vukorepa napominje da će biti vrlo zadovoljni ako poslovni rezultati ove godine ostanu na razini inače teške 2009. godine.

Nada se da će prve znakove oporavka svjetsko tržište roba osjetiti sredinom ove godine, a pritom se prije svega misli na oporavak proizvodnje na Dalekom istoku.

Riječka luka je u prošlom desetljeću povećala kontejnerski promet od više nego skromnih 7000 TEU-a 1999. godine na 168.000 TEU-a 2008., s time da je s 15.000 TEU-a 2002. kontejnerski promet drastično povećan na 90.000 TEU-a već 2006. Tom povećanju prometa dobrim dijelom doprinijelo je vraćanje kontejnera preko riječkih dokova za tržišta BiH, Srbije te Hrvatske, s obzirom na to da su mnogi naši naručitelji petnaestak godina prije toga robu uvozili preko Kopra, pa im se preko noći nije mijenjao taj pravac dopreme kontejnera.

Tako je riječka luka u posljednjih deset godina (pre)uzela više od 40.000 kontejnera koparskoj luci, ali i nekim njemačkim, poljskim, nizozemskim i belgijskim lukama. Točnije rečeno, naša najveća luka samo je vratila na svoje dokove terete bez kojih je ostala početkom devedesetih godina za vrijeme Domovinskog rata.

To, međutim, ne bi bilo moguće da u zadnjih deset godina riječka luka nije drastično modernizirana, jer bez nove mehanizacije nemoguće je danas pružati kvalitetnu i jeftinu uslugu pretovara roba.

Preko riječke luke za Mađarsku ide sve više kontejnera, što otvara mogućnost i za veću suradnju sa slovačkim, češkim i poljskim gospodarstvima. Preko Rijeke iz tih zemalja u izvoz idu znatne količine crne metalurgije, posebice iz Slovačke.

Vukorepa napominje da su danas putovi roba sve manje opterećeni tradicionalnim pravcima. Već se danas sve više traže novi, jeftiniji i brži putovi za sve veće količine roba koje kolaju svijetom. Da bi tu svoju konkurentnost još osnažila, riječka luka je u fazi odabira strateškog partnera između desetak najvećih svjetskih lučkih operatera s kojima će ući u projekt daljnje modernizacije kontejnerskog terminala na Brajdici, vrijedan 60 milijuna eura. Strateški partner odabrat će se do početka jeseni, pa će kontejnerski terminal na Brajdici već za nekoliko godina imati kapacitet pretovara od 500.000 TEU-a godišnje.

Završetkom pak gradnje Zagrebačke obale do 2018., riječka luka će godišnje pretovariti milijun TEU-a. Za takav promet nužna je gradnja ravničarske pruge Rijeka - Zagreb - Botovo.

Skretanje mađarskih kontejnera na »riječki kolosijek«


S obzirom na to da su Mađari i Slovenci u Europskoj uniji, kontejneri iz Kopra za Mađarsku stižu blok-vlakovima bez zastoja, odnosno bez carinskih pregleda, za razliku od kontejnera koji stižu iz Rijeke. Čelnici riječke luke dosad su puno učinili u pregovorima s mađarskom stranom da se te carinske formalnosti obavljaju iznimno brzo, i to ne na granici već na kontejnerskom terminalu u Budimpešti. Istodobno vlak iz Kopra za Budimpeštu prolazi 30 kilometara kroz Hrvatsku, što govori da u prijevozu kontejnera za naručitelja u Mađarskoj možemo biti još konkurentniji. U realizaciji skretanja koparskih kontejnera za Mađarsku na »riječki kolosijek« mnogo može učiniti dobra suradnja riječkih i mađarskih željeznica.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik